Korištenje društvenih mreža može dovesti do lošeg kvaliteta sna i nanijeti štetu mentalnom zdravlju. Može se povezati sa depresijom, anksioznošću i niskim samopoštovanjem.
Mnogi ljudi u današnjem svijetu žive sa svojim pametnim telefonima kao virtuelnim saputnicima. Ovi uređaji koriste elektronske društvene mreže koje upozoravaju korisnike na novosti o prijateljima, omiljenim slavnim ličnostima i globalnim događajima. Društvene mreže postale su čvrsto integrisane u svakodnevni život mnogih ljudi.
U svojoj srži, društvene mreže su moćan komunikacijski alat koji je promijenio način na koji pojedinci međusobno komuniciraju. Ubrzava način na koji ljudi razmjenjuju i dijele informacije, misli i ideje preko virtuelnih mreža. Međutim, društvene mreže imaju svoje negativne strane. Rezultati nekih istraživanja upućuju na to da upotreba – posebno prekomjerna upotreba – može negativno uticati na mentalno zdravlje, na mnogo načina.
Društvene mreže se povezuju s depresijom, anksioznošću i osjećajem izolacije.
Osim štetnih efekata na san, prekomjerno korištenje društvenih mreža mogu pokrenuti i probleme mentalnog zdravlja izlažući pojedince online nasilje. U istraživanju iz 2020. urađenom na uzorku od više 6 000 pojedinaca u dobi od 10 do 18 godina, istraživači su otkrili da je otprilike polovina njih iskusila online nasilje. Jedna od mana platformi društvenih mreža je to što pojedincima daju priliku da pokrenu ili šire štetne glasine i koriste uvredljive riječi koje mogu ostaviti trajne emocionalne ožiljke. Društvene mreže mogu izazvati osjećaj neadekvatnosti. Ljudi se mogu osjećati kao da njihov život ili izgled nisu naklonjeni životima drugih na društvenim mrežama, što dovodi do osjećaja zavisti i nezadovoljstva.
Istraživanje iz 2018. pokazalo je da često korištenje društvenih mreža povećava, a ne smanjuje osjećaj usamljenosti.
Upotreba pametnog telefona povezana je sa strahom od negativnih, pa čak i pozitivnih ocjena drugih, kao i sa negativnim efektima na raspoloženje.
Šta je FOMO – strah od propuštanja
Neregulisane društvene mreže dovode do stalnog straha od propuštanja informacija, dešavanja, što mnogi nazivaju FOMO – “fear of missing out”. Ljudi se mogu osjećati kao da se drugi zabavljaju više od njih, što može uticati na samopouzdanje i uzrokovati probleme s mentalnim zdravljem. Pojedinci mogu kompulzivno provjeravati svoje telefone po cijenu nespavanja ili birati društvene mreže umjesto ličnih veza ili susreta.
Evo što biste trebali znati o historiji FOMOa, šta istraživanja kažu, kako ga prepoznati u svom životu i kako upravljati FOMO-om kako biste spriječili da negativno utiče na vaš osjećaj sreće.
FOMO ili strah od propuštanja odnosi se na osjećaj ili percepciju da se drugi više zabavljaju, da žive bolje živote ili da doživljavaju bolje stvari od vas. Uključuje dubok osjećaj zavisti i utiče na samopoštovanje. Često ga pogoršavaju stranice društvenih mreža poput Instagrama i Facebooka.
FOMO nije samo osjećaj da možda postoje bolje stvari koje biste mogli raditi u ovom trenutku, već je to osjećaj da propuštate nešto fundamentalno važno što drugi trenutno doživljavaju. Može se primijeniti na sve, od zabave u petak uveče do promocije na poslu, ali uvijek uključuje osjećaj bespomoćnosti da propuštate nešto veliko.
Kratka historija FOMOa
Ideja da možda propuštate dobar provod nije nova u našoj eri. Međutim, iako se pretpostavlja da postoji vijekovima (možete vidjeti dokaze o FOMOu u drevnim tekstovima), proučavan je tek tokom posljednjih nekoliko decenija, počevši od istraživačkog rada marketinškog stratega dr. Dana Hermana iz 1996. godine, koji je skovao izraz “strah od propuštanja”.
Kako prestati upoređivati sebe s drugima
Od pojave društvenih mreža, međutim, FOMO je postao očigledniji i češće se proučava. Društvene mreže su ubrzale fenomen FOMO na nekoliko načina. Omogućava situaciju u kojoj svoj redovni život uspoređujete sa najvažnijim događajima iz života drugih. Stoga, vaš osjećaj za “normalno” postaje iskrivljen i čini se da vam ide gore/lošije od drugih ljudi. Možda ćete vidjeti detaljne fotografije svojih prijatelja kako uživaju u zabavi bez vas, što je nešto čega ljudi možda nisu bili tako svjesni u prošlim generacijama.
Društvene mreže stvaraju platformu za hvalisanje; to je mjesto gdje se stvari, događaji, pa čak i sama sreća ponekad takmiče. Ljudi upoređuju svoja najbolja, savršena iskustva, što vas može navesti da se zapitate šta vam nedostaje?
Nije iznenađujuće da adolescenti često koriste stranice društvenih mreža i kao rezultat toga mogu doživjeti FOMO. Zanimljivo je, međutim, da FOMO djeluje kao mehanizam koji pokreće veću upotrebu društvenih mreža. Djevojčice koje pate od depresije češće koriste društvene mreže, dok je za dječake anksioznost bila okidač za veću upotrebu društvenih mreža. Ovo pokazuje da povećana upotreba društvenih mreža može dovesti do viših stopa stresa uzrokovanih FOMOom.
FOMO mogu iskusiti ljudi svih uzrasta, pokazalo je nekoliko studija. Jedno istraživanje objavljeno u Psychiatry Research časopisu, otkrilo je da je strah od propuštanja povezan s većom upotrebom pametnih telefona i društvenih mreža te da ta veza nije povezana s godinama ili spolom.
Potencijalne opasnosti od FOMOa
Osim pojačanog osjećaja nesreće, strah od propuštanja može dovesti do veće uključenosti u nezdravo ponašanje. Na primjer, isto istraživanje u Computers and Human Behavior otkrila je da je FOMO povezan sa smetnjama u vožnji, što u nekim slučajevima može biti smrtonosno.
Da li društvene mreže pomažu ili štede mojoj socijalnoj anksioznosti?
Minimiziranje FOMO-a
Na sreću, mogu se poduzeti koraci da se ograniči vaš FOMO ako ste kod sebe primijetili tu pojavu.
Istraživanja pokazuju da strah od propuštanja može proizaći iz nesreće i nezadovoljstva životom i da nas ta osjećanja mogu potaknuti na veću upotrebu društvenih mreža.
Zauzvrat, veći angažman na društvenim mrežama može učiniti da se osjećamo lošije u vezi sa sobom i svojim životima, a ne bolje. Na taj način pomaže saznanje da naši pokušaji da ublažimo osjećaj FOMOa zapravo mogu dovesti do ponašanja koje ga pogoršava. Međutim, razumijevanje gdje leži problem može biti odličan prvi korak u njegovom prevazilaženju. Sljedeće može pomoći.
- Promijenite fokus
Umjesto da se fokusirate na ono što vam nedostaje, pokušajte primijetiti šta imate. To je lakše reći nego učiniti na društvenim mrežama, gdje smo možda bombardirani slikama stvari koje nemamo, ali to se može učiniti. Dodajte više pozitivnih ljudi u svoj “feed”; “sakrijte” ljude koji se previše hvale ili vas ne podržavaju. Možete promijeniti svoj feed da vam pokaže manje onoga što pokreće vaš FOMO, a više onoga zbog čega se osjećate dobro u sebi. Radite na identifikaciji onoga što vam može umanjiti radost online. Radite na tome da ih svedete na najmanju moguću mjeru dok dodajete više u svoj feed (i život) koji vas čini sretnim.
- Vodite dnevnik
Uobičajeno je objavljivanje na društvenim mrežama kako biste vodili evidenciju o zabavnim stvarima koje radite. Međutim, možda ćete primijetiti da previše primjećujete da li ljudi potvrđuju vaša iskustva online. Ako je to slučaj, možda ćete htjeti uzeti neke od svojih fotografija i uspomena koje se ne nalaze online i voditi lični dnevnik svojih najboljih uspomena, bilo online ili na papiru. Vođenje dnevnika može vam pomoći da prebacite fokus sa javnog odobravanja na privatno uvažavanje stvari koje čine vaš život sjajnim. Ova promjena vam ponekad može pomoći da izađete iz kruga društvenih mreža i FOMOa.
- Potražite veze i kontakte u realnom svijetu
Možda ćete se naći u potrazi za većom vezom kada se osjećate depresivno ili anksiozno, a to je zdravo. Osjećaj usamljenosti ili isključenosti zapravo je način na koji nam naš mozak govori da želimo tražiti veće veze s drugima i povećati svoj osjećaj pripadnosti. Nažalost, angažman na društvenim mrežama nije uvijek takav da se može postići osjećaj pripadnosti-može se desiti da iz jedne loše situacije uđemo u još goru. Umjesto da pokušavate više da se povežete s ljudima na društvenim mrežama, zašto ne dogovorite da se sastanete s nekim lično? Pravljenje planova sa dobrim prijateljem/icom, organizovanje grupnog izleta ili bilo šta društveno što vas izvuče sa prijateljima može biti lijepa promjena tempa i može vam pomoći da se oslobodite osećaja da propuštate. To vas stavlja u centar akcije.
- Fokus na zahvalnost
Istraživanja pokazuju da bavljenje aktivnostima koje povećavaju zahvalnost ili jednostavno govorenje drugima šta cijenite kod njih može podići vaše raspoloženje, kao i raspoloženje svih oko vas.
To je dijelom zato što je teže osjećati se kao da vam nedostaju stvari koje su vam potrebne u životu kada ste fokusirani na obilje koje već imate. To također, vrijedi i u slučaju, ako se drugi osjećaju dobro čini da se mi osjećamo dobro. Poboljšanje raspoloženja može biti upravo ono što vam treba da se oslobodite depresije ili anksioznosti. Vjerovatno se nećete naći u iskušenju da odete u zečju rupu društvenih mreža i FOMOa kada shvatite koliko već imate. Počet ćete da osjećate da imate ono što vam je potrebno u životu, kao i drugi ljudi. Ovo može biti odlično za vaše mentalno i emocionalno zdravlje.
Tradicionalna terapija – online
Pronađite terapeuta na U-Matter Counselling i potražite savjet ili potrebnu pomoć ako vam je potrebna. Kontakt na info@u-matter.ca, tamara.u.counselling@gmail.com, satrovicalmina@gmail.com.
Leave a Reply