Danas je 16. novembar – Međunarodni dan tolerancije
U današnjem svijetu svi žure. Ova užurbanost i nedostatak empatije prema drugima rađaju netoleranciju u društvu. Možemo li reći da polako gubimo značaj tolerancije u ovom užurbanom svijetu?
Toleranciju možemo povezati sa cijenom košulje jer pokazuje koliko smo zapravo vrijedni. Ona igra nezamjenjivu ulogu u svakoj fazi našeg života, u djetinjstvu, tinejdžerskom ili odraslom dobu. Biti tolerantan je od suštinskog značaja za život od značaja.
Godine 1996. Generalna skupština UN-a (rezolucijom 51/95) pozvala je države članice UNa da obilježavaju Međunarodni dan tolerancije 16. novembra. Ova akcija se nadovezala na Godinu tolerancije Ujedinjenih nacija, 1995., koju je proglasila Generalna skupština UNa 1993. godine na inicijativu UNESCOa, kako je navedeno u Deklaraciji o principima tolerancije i Planu akcije za ovu godinu.
Značenje tolerancije
Tolerancija znači sposobnost da poštujemo tuđa osjećanja i njihova mišljenja o određenom pitanju, uprkos tome što imamo oprečne stavove. Tolerantna osoba strpljivo sluša mišljenja drugih i pokušava razumjeti njihovu perspektivu. U isto vrijeme, oni iznose svoja mišljenja ili ideje bez ikakvog sukoba. Tolerancija dakle znači prihvatanje svačijeg mišljenja bez sukoba.
Netolerantni ljudi se često ljute zbog konfliktnih pitanja i uništavaju mir i zadovoljstvo u momentu. Oni pogoršavaju situaciju i imaju loše rezultate. Takvim ljudima, također, nedostaju vrijednosti odnosa i često se čini da se svađaju oko trivijalnih pitanja.
S druge strane, tolerantna osoba se stavlja u kožu drugih i pokušava razumjeti njihovu perspektivu i uvažavati njihova osjećanja i mišljenja. Pokušavaju da riješe situaciju poštujući stavove obje strane i postižući pozitivne ishode. Tolerantna osoba tako ima zdrav i efikasan odnos sa svima.
Naše društvo je kulturno raznoliko. Trebali bismo svesrdno tolerisati i poštovati ljude svih religija, nacija i spola. Čak i ako imamo različite životne navike, kulture i okruženja, sve bismo trebali voljeti, razumjeti i poštovati. To će rezultirati mirnim i tolerantnim društvom.
Vježbanje tolerancije
Da biste postali tolerantni, morate je vježbati. Prvo se mora početi prakticirati tolerancija strpljivo slušajući i uvažavajući stavove i osjećaje drugih. Trebamo dati prostora svima i tolerisati njihove odluke. Zapamtite, fizički obračun nije rješenje za naše probleme. Često pogoršava odnose. Stoga trebamo pokušati postati tolerantni i cijeniti važnost tolerancije u ljudskom životu.
Tolerancija kao moralna vrlina
Toleranciju treba staviti u moralni domen i mora biti prepoznata kao moralna vrlina. Neki filozofi su povezali toleranciju s poštovanjem, jednakošću i slobodom.
Ljudi često miješaju toleranciju s predrasudama. Tolerancija i predrasude su različiti koncepti i ne treba ih miješati jer su suprotni jedni drugima. U stvari, postoje u većini nas.
Tolerancija unutar moralnog domena odnosi se na pravičnost, pravdu i poštovanje i izbjegava nanošenje štete drugima; može se posmatrati kao pozitivna moralna vrlina. A rani građanski libertarijanci priznavali su toleranciju kao moralnu dužnost. Oni su tvrdili da tolerantni ljudi cijene pojedinca, njihovu nezavisnost i slobodu izbora.
Moralna obaveza poštovanja pojedinaca kakvi jesu proizilazi iz tolerancije. I omogućava prihvatanje suprotstavljenih tvrdnji, vjerovanja, vrijednosti i ideja sve dok su moralne. Na primjer, različite bračne prakse uklapaju se u moralne vrijednosti; ali seksualno zlostavljanje je nemoralno i ne smije se tolerisati.
Empatija i tolerancija
Psiholozi vjeruju da je empatija vitalni motivator za moralno ponašanje. Drugi tvrde da je empatija motivator prozaičnog i altruističkog ili nesebičnog ponašanja.
Empatične osobe su osjetljive; stavljaju se u tuđe cipele ili razumiju kako bi se osjećali da ih neko tako tretira. Biti u tuđoj koži je suština tolerancije.
Prema istraživanjima, ljudi svih uzrasta imaju jak osjećaj za pravičnost i empatiju prema drugima koji se razlikuju po boji kože, vjeri ili kulturi. Takvi ljudi odbijaju predrasude između 70 i 80% vremena, afirmišući toleranciju zasnovanu na pravičnosti i empatiji. Zato je razvoj empatije kod ljudi od suštinskog značaja da bi oni postali tolerantni.
Obrazovanje je jedno fokusno područje koje pomaže u razvoju empatije i tolerancije kod ljudi. Obrazovna politika koja gaji empatiju kod djece je potreba vremena. Takva politika kod djece njeguje snažan osjećaj pravičnosti i pravde, što u konačnici vodi razvoju tolerantnog i harmoničnog društva.
Ljudi su postali dominantna vrsta svijeta zbog svoje društvene organizacije, izgrađene iz tolerancije. Da su naši rani preci bili netolerantni, radije bi ubijali jedni druge nego što bi gradili civilizacije. Samo ako smo tolerantni, možemo živjeti u harmoniji s drugima, ostvariti svoje snove i ispuniti svoje težnje. Zato svako treba da vodi tolerantan način života.
Budimo tolerantni i učinimo svoje živote sretnijim, sjajnijim i punim različitosti.
Leave a Reply