Izazovi mentalnog zdravlja utiču na najmanje 10% svjetske populacije. Oko 20% djece i adolescenata pati od neke vrste mentalnog poremećaja. U zemljama zahvaćenima fragilnošću, sukobima i nasiljem, broj osoba pogođenih problemima sa mentalnim zdravljem je u porastu svake godine i trenutno je svaka peta osoba se suočava sa ovom pojavom u svom životu (22,1%).
Izazovi mentalnog zdravlja dolaze u mnogim oblicima i formama i mogu pogoditi bilo koga. Neki uobičajeni simptomi izazova ili poremećaja mentalnog zdravlja su:
• promjene raspoloženja
• promjene u načinu na koji percipirate stvari
• opsesije
• strahovi
• osjećaj anksioznosti
Izazovi i poremećaji mentalnog zdravlja mogu se dogoditi svakome. Utiču na ljude svih starosnih dobi, rasa i društvenih slojeva. Niko nije imun.
Psihoza
(kopirano sa web stranice: Kelty Mental Health)
Psihoza je simptom različitih mentalnih i fizičkih bolesti – na primjer, može se javiti kod mentalnih bolesti poput bipolarnog poremećaja, depresije ili šizofrenije; može biti izazvana upotrebom različitih medikamenata; može biti posljedica ozljede mozga; ili pokazatelj tumora ili ciste u mozgu. Veoma je važno dobiti pomoć što je prije moguće, jer istraživanja pokazuju da što se ranije intervencija desi, to je bolji ishod liječenja.
Psihoza uključuje gubitak kontakta sa stvarnošću. Kada imate psihozu, ono što mislite da je stvarno nije isto što i drugi ljudi misle da je stvarno.
Većina slučajeva psihoze uzrokovana je kombinacijom genetike i faktora okoline. Neki ljudi rođeni sa potencijalom dobivanja psihoze doživjet će psihozu, dok drugi ljudi rođeni s istim genetskim rizikom možda nikad neće osjetiti poteškoće. Ponekad su ljudi koji dobiju psihozu doživjeli „okidač“ poput traumatičnog životnog događaja, povrede, bolesti ili su koristili ulične droge.
Kako prepoznati?
Možete primijetiti da se vaše dijete ponaša čudno. Možda su raspoloženi ili se često naljute. Njihova ocjena u školi može se smanjiti i možda će sve više i više vremena provoditi sami. Porodica i prijatelji mogu misliti da samo “prolaze kroz fazu” ili se pitaju da li koriste neke od psihoaktivnih supstanci. Ako mislite da nešto nije u redu, uvek je dobra ideja da dijete pregleda ljekar.
Znakovi i simptomi
Mlada osoba sa psihozom može početi da:
• čuje ili vidi stvari kojih nema
• ima čudna uvjerenja o kojih se ne može razgovarati
• bude vrlo sumnjičav/a ili paranoičan/a
• ponaša se drugačije nego prije
• prestaje reagirati na druge ljude
• govori na način koji nema smisla
• čini se da ne osjeća ništa
• čini se da je izgubio/la motivaciju da radi
• čini se da je izgubio/la interes za stvari u kojima je uživao/la
• izgleda zbunjeno
Svaka osoba doživljava različite simptome i znakove upozorenja. Nećete sresti dvije osobe sa istim simptomima. Ali to su znakovi koji mogu ukazivati da je vašem djetetu potrebna pomoć. Važno je odmah potražiti doktora. Psihoza može imati dugotrajne posljedice, pa je treba što prije identificirati i liječiti.
Kod većine ljudi simptomi psihoze prvo počinju u dobi od 13 do 30 godina, a simptomi se najčešće pojavljuju u dobi između 18 i 24 godine. Muškarci i žene imaju jednaku šansu da dobiju psihozu. Rizik za psihozu je veći ako su drugi članovi porodice imali psihozu.
Šta se može uraditi?
Potražiti pomoć što je ranije moguće je važno i minimizira dugoročne efekte psihoze. Nekoga ko može imati psihozu treba pregledati ljekar ili psihijatar. Većina kliničkih centara ili većih gradova imaju programe rane psihološke intervencije (EPI) koji su odličan resurs za liječenje i oporavak. Imajte na umu da će svaki postupak liječenja i oporavka izgledati drugačije.
Tretman i strategije liječenja
• lijekovi su vrlo važni. Često je potrebno malo vremena da se pronađe tačna terapija, jer je mozak kod svake osobe drugačiji. Saznajte više o lijekovima koji se koriste za liječenje psihoze.
• informišite se o psihozi
• naučiti načine rješavanja stresa i održavanja stresa na niskom nivou da biste spriječili povratak bolesti
• prepoznati koje promjene životnog stila mogu dovesti do boljeg mentalnog zdravlja
• budite strpljivi – trebat će vremena da se pronađu najbolji tretmani i strategije koji će djelovati
• psihosocijalni tretmani (tretmani koji se bave promišljanjem i ponašanjem osobe i pomažu im da razviju nove veštine koje će se koristiti u društvenom kontekstu) korisni su kada se koriste zajedno sa lijekovima
• podrška – imati mentalne bolesti može biti teško i sa pojavom osjećaja usamljenosti. Od velike je pomoći imati brižne ljude oko sebe koji bi razgovarali o tome.
Savjeti za roditelje
Psychosis almost always needs medical treatment, but there are things parents can do. Help your child to:
• Take part in light exercise or other activities they used to enjoy. It’s best to start with only one or two other people around.
• Stay away from street drugs, so that the brain can heal and stay well.
• Keep stress low and do things that help lower stress. Take a few minutes together to breathe slowly and deeply.
• Getting enough sleep. If your child is having trouble sleeping or sleeping too much, talk to the doctor.
• Get well slowly and steadily. Your child may want to spend quiet time alone and may not talk or join in much. They might have trouble focusing or getting things done. While the brain is healing, it takes a while to be able to think clearly again and start to feel normal.
• Try to speak in short, simple sentences that are easier to understand.
• Be gentle and positive.
• Eat healthy snacks. Keep food like cut up fruit and vegetables around.
• Read through and use the Early Psychosis Intervention’s Dealing with Psychosis Toolkit (DWP)
Za liječenje psihoze je gotovo uvijek potreban medicinski tretman, ali postoje stvari koje roditelji mogu učiniti. Pomozite svom detetu da:
• Učestvujte zajedno sa djetetom u laganom vježbanju ili drugim aktivnostima u kojima uživaju. Najbolje je započeti sa samo jednim ili dvoje drugih ljudi.
• Veoma je važno ne koristiti nikakve psihoaktivne supstance kako bi mozak mogao da zacijeli i ostane dobro.
• Držite novo stresa niskim i radite stvari koje pomažu u smanjenju stresa. Odvojite nekoliko minuta zajedno da dišete polako i duboko.
• Ostavite vrijeme za dovoljno sna. Ako vaše dijete ima problema sa spavanjem ili previše spava, razgovarajte sa ljekarom.
• Polako i postojano se krećite. Vaše dijete će možda htjeti provesti vrijeme u miru, samo i možda neće mnogo razgovarati ili se odmah družiti sa vama. Možda će imati problema sa fokusiranjem ili izvršavanjem obaveza. Dok se mozak iscjeljuje, potrebno je neko vrijeme kako bi mogli ponovno jasno razmišljati i početi se osjećati normalno.
• Pokušajte govoriti kratkim, jednostavnim rečenicama koje je lakše razumjeti.
• Budite nježni i pozitivni.
• Jedite zdrave grickalice. Konzumirajte više izrezano voće i povrće.
• Pročitajte i koristite alati za ranu psihološku intervenciju za psihozu (DWP)
Kako dalje?
• Kontaktirajte stručne osobe u vašem okruženju koje se bave ranom intervencijom u pogledu mentalnih oboljenja.
• Ukoliko u vašoj okolini nema stručnih osoba kontaktirajte Centar za mentalno zdravlje u vašoj zajednici
Radni list
Također, željeli bismo sa vama podijeliti CBT u liječenju koju je izradila engleska psihologinja Cara Danelle.
Leave a Reply