Mentalno zdravlje tokom Covid-19: Znakovi da vašem djetetu treba više podrške

Stalni stres, strah, tuga, izolacija i nesigurnost stvoreni pandemijom Covid-19 mogu iscrpiti svakoga, ali mnogo djece i tinejdžera posebno se teško snašlo u emocionalnom suočavanju sa pandemijom. U isto vrijeme, mnoge porodice su odvojene od voljenih osoba, adekvatne podrške, koji mogu poslužiti kao vitalni izvori podrške.

Mjere socijalne zaštite mogu igrati važnu ulogu u osiguranju sredstava za život i u ublažavanju kratkoročnih i dugoročnih ekonomskih, socijalnih i mentalnih uticaja pandemije Covid-19. Trenutna kriza nudi priliku da se programi socijalne zaštite fokusiraju na mlade ljude koji su i najosjetljiviji (u dobi od 15 do 24 godine), uključujući one sa mentalnim zdravljem. Mladi koji žive u siromaštvu i imaju mentalnih problema posebno su izloženi riziku da dožive dugotrajne posljedice po zdravlje, dobrobit i zaposlenost. Oni su također, izloženi riziku od razvoja mentalnog zdravlja tokom ove pandemije. Da bi podržali ovu populaciju, ne bi trebali odgovoriti samo na hitne potrebe oko sigurnosti hrane i preživljavanja, već bi trebali proširiti svoj fokus na dugoročni uticaj pandemije i ekonomskih kriza na mentalno zdravlje mladih. Takav pristup mogao bi pomoći u podržavanju budućih životnih šansi mladih i razbiti začarani krug između mentalnih bolesti i siromaštva koji mnoge mlade ljude dovodi u socijalno-ekonomski pa i mentalni nedostatak.

Stalni stres, strah, tuga, izolacija i nesigurnost stvoreni pandemijom Covid-19 mogu iscrpiti svakoga, ali mnogo djece i tinejdžera posebno se teško snašlo u emocionalnom suočavanju sa pandemijom. U isto vrijeme, mnoge porodice su odvojene od voljenih osoba, adekvatne podrške, koji mogu poslužiti kao vitalni izvori podrške.

Kako sve više ljudi dobija vakcine Covid-19, raste nada da će se pritisci pandemije ublažiti. Ali borbe i gubici iz prošle godine vjerovatno će i dalje uticati na porodice još neko vrijeme. Veoma je važno ostati posmatrati svoje dijete gledati i osluškivati znakove s kojima se bori. 

Kako se vaše dijete snalazi tokom Covid-19?

Razgovarajte sa djetetom o tome kako se osjeća. Osjećaj depresije, beznađa, anksioznosti i ljutnje mogu biti znakovi da bi mogli imati koristi od veće podrške u ovom teškom vremenu. Imajte na umu da adolescenti i mladi odrasli mogu pokušati sakriti svoju borbu zbog straha, srama ili osjećaja odgovornosti da izbjegnu opterećivanje drugih. Mlađa djeca možda neće znati razgovarati o tim osjećajima, ali mogu pokazati promjene u svom ponašanju ili razvoju.

Prepoznavanje znakova stresa kod vašeg djeteta

Znakovi stresa i izazovi mentalnog zdravlja nisu isti za svako dijete ili tinejdžere, ali postoje neki uobičajeni simptomi.

Djeca mogu pokazati slabiji napredak u razvoju vještina i razvojnim prekretnicama. Mogu imati i povećane probleme sa: uznemirenošću i razdražljivosti, jak plač koji dolazi iznenada, teškoća u trenutku kada trebate utješiti dijete; poteškoće sa spavanjem i čestim buđenjem u toku noći (a ranije to nije bio slučaj); problemi s hranjenjem, jačeg refluksa, zatvora ili tekuće stolice ili novih pritužbi na bol u stomaku. 

Stručnjaci sve više ukazuju na pojavu anksioznosti uzrokovanom  razdvajanjem, djeca postaju povučenija ili neodlučna u igri ili istraživanju nepoznatog. Također, povećana je pojava frustracija, grickanja noktiju, napada bijesa, mokrenje u krevet iako znaju koristiti toalet. 

Starija djeca i adolescenti 

Kod adolescenata se mogu pojaviti pojave poput:

• izrazite promjene raspoloženja koje nisu uobičajene za vaše dijete, poput stalne razdražljivosti, osjećaja beznađa ili bijesa i čestih sukoba s prijateljima i porodicom, promjene u ponašanju, poput odstupanja od ličnih odnosa. 

Ako, na primjer, vaši tinejdžeri pokazuju malo interesa za slanje poruka ili video ćaskanje sa svojim prijateljima, to bi moglo biti razlog za zabrinutost.

• gubitak interesa za aktivnosti u kojima su ranije uživli. 

Je li vaše dijete koje voli muziku odjednom prestalo vježbati gitaru, na primjer? Je li vaš ambiciozni kuhar izgubio svako zanimanje za kuhanje i pečenje?

• imaju poteškoće sa spavanjem – slabo ili je počelo stalno spavati.
• promjene apetita, težine ili načina prehrane, kao što je to nikada bilo,  nije gladno ili stalno jede.
• problemi s pamćenjem, razmišljanjem ili koncentracijom.

Manje zanimanje za školske zadatke i pad akademskog napora.

• promjene u izgledu, poput nedostatka osnovne lične higijene (s razlogom, nemaju razloga za to jer rijetko izlaze iz kuće).
• porast rizičnog ili nepromišljenog ponašanja, poput upotrebe droga ili alkohola.
• misli o smrti ili samoubistvu.

Kako stručnjak može pomoći?

Održavanje kontakta sa svojim pedijatrom/školskim ili porodičnim doktorom/osobom iz centra za mentalno zdravlje, važnije je nego ikad tokom pandemije. Ako imate bilo kakvih nedoumica, pitajte svog pedijatra o provjeri socijalnog i emocionalnog zdravlja vašeg djeteta. Ovo može biti posebno važno za djecu koja su suočena sa višim stopama bolesti ili rizika od Covid-19.

Stručnjaci vam mogu pružiti informacije da li se pojavljuju simptomi  depresije i pitati o drugim problemima poput anksioznosti ili problema sa suočavanjem sa stresom. Stručna osoba također, može pitati za ove simptome kod drugih članova porodice, jer to može uticati na zdravlje vašeg djeteta i na to da li znaju nekoga ko je obolio od Covid-19. Važno je tinejdžerima ponuditi malo privatnosti da razgovaraju s stručnom osobom tokom posjete kako bi se osiguralo da imaju priliku što otvorenije razgovarati.

Ove stručne osobe poduzimaju dodatne mjere predostrožnosti kako bi lične posjete učinili sigurnim za vrijeme pandemije, a možete potražiti i online podršku. 

Suočavanje s gubitkom voljene osobe od Covid-19

Djeca, adolescenti i porodice koji su doživjeli gubitak voljenog člana porodice ili prijatelja zbog Covid-19 u povećanom su riziku od izazova mentalnog zdravlja i možda će im trebati posebna pažnja i profesionalno savjetovanje za rješavanje njihovog gubitka i tuge.

Kako da podržite svoje dijete?

Raspitajte se o smjernicama i načinima najbolje podrške djetetu i pomozite mu da izgradi otpornost. Nekoj djeci ili adolescentima može biti potrebno više vremena i prostora da izraze svoja osjećanja. Neki se mogu bolje snaći u postupnim razgovorima i drugim aktivnostima osim razgovora, poput slikanja ili crtanja, kako bi se izrazili i upravljali stresom. Drugima bi moglo biti ugodnije za direktne razgovore ili aktivnosti. Možda će trebati razgovarati s pouzdanom odraslom osobom o tome kako sigurno održavati društvene veze ili nositi se sa osjećajima dosade, gubitka drage osobe, pa čak i krivnje ako nekad nisu upražnjavali sigurno fizičko distanciranje.

Pronađite više načina da pomognete djetetu da se nosi sa stresom i izgradi otpornost u pandemiji.

Riječ o riziku od samoubojstva

Stope samoubistava i za adolescente i za odrasle povećavaju se u vrijeme visokog stresa. Pored depresije, stručna osoba može provjeriti i rizik od samoubojstva.

Zapamtite, neće svi koji razmišljaju o samoubistvu razgovarati o tome i neće svi koji govore o samoubistvu postupiti po njihovim riječima. Međutim, svaki razgovor o samoubistvu treba shvatiti ozbiljno. Ako ste zabrinuti za svoje dijete, presudno je osigurati svoj dom.

U situaciji koja nije krizna, razgovarajte sa svojim pedijatrom/školskim doktorom/stručnom osobom iz centra za mentalno zdravlje o svim brigama koje imate zbog mentalnog zdravlja djeteta.

Briga o sebi i postavljanje atmosfere u porodici

Roditelji daju atmosferu u domaćinstvu. Izražavanje krajnje propasti ili straha može uticati na vašu djecu. Ostati pozitivan može biti izazov, pogotovo ako se borite sa vlastitim stresom. Ali pokušajte ostati pozitivni i prenijeti dosljedne poruke da je pred nama svjetlija budućnost. Pomaže odvojiti vrijeme za brigu o sebi kad je to moguće i potražiti podršku koja će vam trebati za vaše mentalno zdravlje. Vježbanje pažljivosti, fokusiranje na sadašnji trenutak, razonoda, zajedničke porodične aktivnosti, šetanje u prirodi, mogu pomoći cijeloj porodici da izgradi vještine suočavanja sa poteškoćama koje pandemija nosi sa sobom. Odvojite vrijeme za odmor i povezivanje i opuštanje cijele porodice, uživanje u nekim opuštenim aktivnostima, gledanju filmovima ili jednostavno zajedničkom provođenju vremena.

Aktivnosti pod nazivom Minfulness mogu biti od koristi za manju djecu. 

Neke od jednostavnih aktivnosti koje možete “igrati” sa vašim djetetom: 

• „Prizemljenje“- Ovu vježbu je korisno primijeniti u stanjima visoke uznemirenosti, straha i panike, te drugih neugodnih osjećaja kao što su ljutnja, tuga…Pogledaj oko sebe, primijeti i imenuj: 

5 stvari koje možeš vidjeti

4 stvari koje možeš dodirnuti

3 stvari koje možeš čuti

2 stvari koje možeš mirisati

1 stvar koju možeš okusiti.

• „Puhanje balona“ – Zamisli da je tvoj trbuh balon.

1.Duboko udahni na nos i primijeti kako se tvoj balon povećava

2.Lagano izdahni na usta i primijeti kako se tvoj balon smanjuje

3.Ponovi još nekoliko puta

• „Slonić koji diše“

1.Stani uspravno i ispruži obje ruke ispred sebe 

2.Skupi šake zajedno. Odlično! Upravo si napravio surlu slonića.

3.Duboko udahni na nos i digni ruke visoko iznad glave kao slonić svoju surlu.

4.Lagano izdahni kroz usta ispusti ruke uz tijelo kao slonić svoju surlu.

5.Ponovi nekoliko puta. 

Primjer nekoliko aktivnosti za cijelu porodicu: 

• Smijeh protiv vikanja– Svaki član porodice treba na humorističan način prikazati što mu smeta u komunikaciji u porodici. Npr. ako mu smeta vikanje, može vikati jako glasno i uz smiješne zvukove. Ostali trebaju pogoditi što mu smeta. Zapisuje se na papir. Zajednički se zapisuje i što možemo umjesto toga.
• Preko trnja do zvijezda – Nacrta se velika kuća. Podrum predstavlja sve ono što činimo, a da pritom povrijedimo druge (npr. vrijeđanje). Krov je ono gdje želimo biti, kako se želimo ponašati da bismo se svi osjećali dobro. Stepenice koje vode na sprat pa do krova, koraci su što možemo učiniti da bismo promijenili svoj ponašanje. Svi učestvuju i upisuju ideje
• Čitam ti iz očiju – Porodica se podijeli u parove. Svaki par gleda se u oči 20 sekundi bez prestanka. Priča e o tome što vidimo u očima i izrazu lica svog para (npr. umor, radost…).
• U tvojim cipelama – Svi izuju cipele ili papuče. Zadatak je obuti one tuđe, što može biti smiješno kad su različite veličine. Razgovara se o tome kako je biti u tuđim cipelama.
• Kontrola leta – Jedan član porodice je pilot, a drugi kontrolor leta. Pilot ima povez preko očiju i treba doći do cilja koji postavlja treći član porodice, npr. stolca u hodniku te zaobići prepreke na putu koje se postave (npr. plišane igračke, jastučići po podu). Kontrolor leta samo riječima „navigira“ pilota do cilja. Može se postaviti i kao takmičenje ako je u porodici više članova.