Pružanje podrške starijim osobama tokom pandemije COVID-19

“Svi se s vremena na vrijeme osjećamo usamljeno. Osjećaj usamljenosti je ličan, tako da će svačiji doživljaj usamljenosti biti drugačiji. Jedan od uobičajenih opisa usamljenosti je osjećaj koji imamo kada naša potreba za nadograđivanjem socijalnih kontakata i odnosa nije zadovoljena. Ali usamljenost nije uvijek isto što i biti sam. Možete odabrati da budete sami i živite sretno bez puno kontakta s drugim ljudima, dok će drugima ovo biti usamljeno iskustvo. Starije osobe u sadašnjem vremenu osjećaju veliku usamljenost što je neposredna posljedica pandemije Covid-19. Šta možemo učiniti da pomognemo i ublažimo ovu stresnu situaciju?” 

Starija populacija, oni koji imaju 65 godina i više, u vrijeme Covida-19 je jedna od najrizičnijih grupa stanovništva. Pored toga što zbog godina koje imaju, eventualno nekih oboljenja, fizičko distanciranje predstavlja jednu od od dodatnih opasnosti. Širom svijeta mjere koje su se preporučavale bile su vezane i za starije osobe i njihovu izolaciju.

Međutim, iako je tjelesno zdravlje starije populacije zasigurno bila tema rasprave tokom pandemije COVID-19, kako sama izolacija utiče na njihovo mentalno zdravlje?

Podaci iz Kine, gdje se Covid-19 prvo pojavio, sugerišu da stariji ljudi i ljudi s hroničnim oboljenjima mogu biti izloženi većem riziku od teških bolesti zbog toga. Potencijalna opasnost, zajedno sa strahom od širenja u zajednicama širom svijeta, mnoge starije osobe i njihove porodice ostavila je u neizvjesnosti i u potrazi za odgovorima.

“Usamljenost starije populacije bit će mnogo podmukliji uzrok stradanja nego što smo ranije shvatili”, kaže Matthew L Russell, dr. med., gerijatar i specijalista za palijativnu njegu u općoj bolnici Massachusetts.

Svi se s vremena na vrijeme osjećamo usamljeno. Osjećaj usamljenosti je ličan, tako da će svačiji doživljaj usamljenosti biti drugačiji. Jedan od uobičajenih opisa usamljenosti je osjećaj koji imamo kada naša potreba za nadograđivanjem socijalnih kontakata i odnosa nije zadovoljena. Ali usamljenost nije uvijek isto što i biti sam. Možete odabrati da budete sami i živite sretno bez puno kontakta s drugim ljudima, dok će drugima ovo biti usamljeno iskustvo. Starije osobe u sadašnjem vremenu osjećaju veliku usamljenost što je neposredna posljedica pandemije covid-19. Šta možemo učiniti da pomognemo i ublažimo ovu stresnu situaciju? 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ima posebnu organizaciju Web stranica Covidweb  gdje se ljudi mogu obratiti njihovim nacionalnim agencijama za javno zdravstvo. U SAD-u, na primjer, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), američka savezna agencija zadužena za otkrivanje i odgovor na nove zdravstvene prijetnje, objavila je smjernice za u vidu “Ljudi u riziku od ozbiljne bolesti povezanom sa Covid-19”. Svaka se zemlja razlikuje, zato i pregled podataka vodeće zdravstvene organizacije u svakoj pojedinačnoj zemlji  može biti od velike pomoći i koristi. 

Dok zajednice planiraju moguće scenarije i rješenja vezano za pandemiju Covid-19, moraju razmotriti rizike starijih ljudi i ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom zbog osnovnih zdravstvenih stanja. Ove osobe su u većem riziku od ozbiljne infekcije ili čak smrti od Covid-19. Ne postoji jasna slika zašto su infekcije Covid-19 teže po osobe starijih godina. To može biti zato što starenjem doživljavamo postupno pogoršanje imunološkog sistema, što otežava našem tijelu borbu protiv bolesti i infekcija.

Iako starije osobe krizu koronavirusa proživljavaju na nekoliko načina – u zavisnosti od svog životnog aranžmana, financijama i zdravlju – jedna je okolnost univerzalna: svi su izoliraniji nego obično, što rezultira mnogo više slučajeva usamljenosti i anksioznosti. 

Osobito su ljudi koji su već skloni anksioznosti pod velikim izazovom za vrijeme pandemije i mogu brzo eskalirati do stanja punog strahovitih i katastrofalnih misli. To može biti rezultat dužeg perioda izolacije ili, možda, prekomjerne konzumacije alarmantnih vijesti povezanih s virusom. Baš poput ozloglašenih telefonskih prevaranata u prošlosti, senzacionalne vijesti plijene starije osobe, posebno sada kada je više ljudi zatvoreno kod kuće.

Kako podržati starije osobe dok se fizički udaljavaju od zajednice

Ljudi koji su preživjeli ekonomsku depresiju, ratove i druge poteškoće možda neće toliko vjerojatno izraziti nesreću zbog ograničenjakretanja i izolacije. Ako sumnjate da vaša voljena osoba zadržava negativne emocije u sebi, važno je s njom komunicirati da je u redu i zdravo izraziti teška osjećanja u razgovorima s ljudima kojima vjeruju. Iako to možda neće nužno tražiti, stvaranje prostora samosvijesti i suosjećanja za njih tokom ovih neviđenih vremena može biti prešutna potreba.

U trenutnom vremenu moraju se pokazati dobrota i suosjećanje. Postavljanjem pitanja koja obično ne bismo postavili, čak i ako vas na to niko nije podsjetio, zaista su neophodna. 

Da bi pružili podršku starijim osobama koje možda pate od usamljenosti za vrijeme socijalne izolacije, stručnjaci predlažu:

• Raspitivanje o njihovoj ishrani, redovnom spavanju i raspoloženju kako bi se otkrile “crvene zastavice”; 
• Pronalaženje kreativnih načina povezivanja dok su i dalje fizički odvojeni, poput mahanja ispred prozora ili postavljanja mobilnih uređaja ili računara kako bi olakšali komunikaciju; 
• Dogovaranje nekoliko nepromišljenih djela ljubaznosti. Na primjer, čak i ako kažu da imaju dovoljno hrane, dogovorite dostavu namirnica i uključite njihove omiljene poslastice.

6 savjeta za porodice ili osobe koje obilaze i podržavaju starije osobe

Imajući u vidu ove faktore, evo nekoliko radnji koje mogu poduzeti svi, posebno stariji pojedinci:

1. Redovito održavanje lijekova i ostalih zaliha na dobroj količini. S obzirom na ranjivost starijih osoba i osoba s hroničnim bolestima, preporučuje se da osobe imaju stalni  pristup svojim lijekovima i zalihama u slučaju da trebaju ostati kod kuće. Potrebno je redovno nadgledati zalihe hrane i lijekova i napraviti plan u slučaju da se takvi resursi potroše. Za porodice je bitno da znaju koje lijekove uzima njihova voljena osoba i provjerite možete li im pomoći da ih imaju pri ruci.
2. Važnost higijene i redovne dezinfekcije. Često pranje ruku sapunom i vodom najmanje 20 sekundi glavna je preporuka, kao i nošenje higijenskih rukavica za vrijeme kada ne možete oprati ruke. Provjerite da li se vaš dom/zajedničke prostorije, redovno čiste i brišu dezinficijensima.
3. Odgovorite na multigeneracijske životne situacije. Domaćinstva, poput manjih zajednica, mogu biti višegeneracijska, a različiti ljudi s različitim nivoima rizika žive pod jednim krovom. Zato domaćinstva morati uzeti u obzir rizike svih svojih članova. Jedno važno razmatranje je da mnogi stariji odrasli ljudi žive u domovima u kojima drugi članovi, poput djece, mogu imati česte prehlade. Porodice sada mogu uspostaviti promjene ne dijeleći lične predmete poput hrane, boca s vodom i posuđa. Ako je moguće, potrebno je odabrati sobu u koja će se koristiti za odvajanje bolesnih članova domaćinstva od zdravih. Ako je moguće, može se odrediti i kupaonica za bolesnu osobu.
4. Razviti namjerne planove njegovatelja. Starije odrasle osobe mogu biti njegovatelji ili mogu sami primati njegu. Negovatelji i primaoci njege trebaju razgovarati o svojim planovima pripreme, uključujući kako ostati u kontaktu putem telefona ili emaila. Utvrdite ko vam može pružiti njegu ako se njegovatelj razboli. Negovatelji i primaoci njege morat će sarađivati ​​kako bi osigurali da jedni druge ne izlažu Covid-19 u slučaju da se pojavio u njihovoj zajednici ili ako već imaju simptome. Ako ste njegovatelj nekoga ko živi u ustanovi za njegu, pratite situaciju, često pitajte za zdravlje ostalih štićenika i znajte plan ako dođe do izbijanja epidemije.
5. Komunicirajte s dobavljačima i onima koji su vam bliski. Sada je vrijeme za razgovor s ljudima koji trebaju biti uključeni u vaš plan. Možda ćete trebati zatražiti pomoć ako se razbolite. Sastanite se sa članovima domaćinstva, drugom rodbinom i prijateljima kako biste razgovarali o vašem odgovoru ukoliko se infekcije Covid-19 pojave u vašoj zajednici. Ako vaše naselje/ kvart ima web stranicu/oglasnu ploču ili stranicu na društvenim mrežama, razmislite o pridruživanju kako biste ostali povezani sa komšijama, informacijama i resursima. Svi koji imaju simptome trebaju slijediti preporuke vodeće organizacije za javno zdravstvo u svojoj državi. Trebali bi ostati kod kuće i nazvati svog zdravstvenog radnika kako bi ih obavijestili o svojim simptomima. Ljudi koji žive sami trebali bi imati pripremljene planove, čak i prije pojave bilo kakvih simptoma, kako bi ih prijatelji, porodica i pružatelji zdravstvenih usluga provjerili i pružili pomoć ako, u stvari, razviju simptome ili se razbole.
6. Budite u toku sa osnovnim, ažuriranim informacijama. Situacija s Covid-19 se brzo mijenja. 

U međuvremenu, u ovom okruženju osnovane zabrinutosti, povremeno neutemeljenih strahova i dinamike koja se brzo razvija, uvijek je važno zapamtiti svoje zdravstvene osnove za snažan um i tijelo: održavati zdrav način života, što uključuje bavljenje umjerenim vježbanjem, održavanje zdrave prehrane i redovito spavanje.

Skupine infekcija Covid-19 iz domaćinstava pokazuju da se virus može lakše širiti među ljudima koji žive pod istim krovom. Međutim, planiranjem i uključivanjem dodatnih koraka kako se bude pojavilo više informacija, zajedno možemo pokušati minimizirati utjecaj Covid-19.

Čak i ako nemate članove porodice kojima je potrebna pomoć, razgledajte u svojoj okolini da li ima nekih starijih osoba koji žive sami, možda su čak i bolesni kojima biste mogli pružiti posršku. Nevjerovatna je podrška koju starije osobe mogu dobiti od osoba iz svoje zajednice. Oni će biti beskrajno zahvalni, a vi možete biti zadovoljni jer činite društveno korisne aktivnosti. Nekim starijim osobama je potrebno pomoći u osnovnim životnim okolnostima kao što je održavanje higijene u kući, kupovina lijekova, dostavljanje hrane, dok je većini zapravo neophodno društvo i osjećaj da neko ipak brine o njima. 

• Važno je da sa starijim osobama u svom okruženju dogovorite posjetu/susret kako bi im bilo ugodno, bilo da je to telefonski poziv u pitanju, poruka na njihovim vratima ili razgovor (iz odgovarajuće udaljenosti) preko ograde.
• Ključno je dati im do znanja da su vam u mislima, da uvijek imate vremena za razgovor i da mogu pitati treba li im šta.
• Što se tiče praktične podrške, dobar početak je pitati i razgovarati s njima kako bi željeli da im pomognete. To može biti kupovina hrane i ostalih potrepština ili neka druga pomoć u kući.
• Također, pod uslovom da se pridržavate dobrih praksi u vezi sa sigurnošću hrane, razmislite o dodatnoj hrani kada sami sebi pravite obroke i ostavljate ih na ulaznim vratima u vrijeme koje njima odgovara.
• Kada dajete ponudu za pomoć, pobrinite se da to učinite na način koji priznaje njihovu nezavisnost i pokazuje poštovanje prema njihovom iskustvu i slobodi odlučivanja. Cijenite mudrost koju su vjerovatno stekli u vremenima značajnog stresa ili poteškoća i pozovite ih kad traže rješenja problema, jer mogu imati ideje koje niste uzeli u obzir.