Tehnologija ubrzava razmjenu ideja, odnosa i informacija. Kao takvi, društveni mediji revolucioniraju komunikaciju i pristup informacijama na lokalnom i globalnom nivou. Masovna distribucija i mogućnost razmjene informacija bez puno muke uticali su na mnoge aspekte modernog života, promijenivši način na koji razmišljamo, povezujemo se i bavimo socijalnom pravdom i aktivizmom.
Kako su povezani i zajedno djeluju društveni mediji i aktivizam rade zajedno
Ljudi su otkrili nove načine komunikacije i saradnje putem društvenih mreža. Osobine poput feedova, profila i grupa na društvenim platformama pružaju globalni pristup organizacijama koje mogu promovisati i povećati vidljivost dijeljenjem i umrežavanjem. Učenici i studenti moderne komunikacije proučavaju ove virtuelne platforme, pa čak mogu nastaviti karijeru stvaranja i distribucije digitalnih sadržaja. Snaga društvenih medija može pojačati glasove, trenutno širiti informacije i povećati saradnju među različitim grupama ljudi.
Evo nekoliko primjera pokreta i trendova koji su bili jako uspješni zbog njihovog prisustva na društvenim mrežama.
Izazov ALS Ice Bucket
Udruženje ALS pokrenulo je izazov za Ice Bucket 2014. godine, s ciljem podizanja svijesti o bolesti ALS (amiotrofična lateralna skleroza, poznata i kao Lou Gehrigova bolest) – i kao rezultat prikupila 115 miliona dolara donacija. Iznos donacije bio je transformativan za udruženje, omogućavajući mu da ulaže u istraživanje i pomoćne tehnologije, kao i da poveća pristup zdravstvenoj zaštiti i uslugama za osobe s ALS-om.
Izazov Ice Bucket uključivao je posipanje kante ledene vode ili iznad vlastite ili nad tuđom glavom kako bi se promovisala svest o istraživanju ALS-a i ohrabrilo doniranje sredstava. Izazov je postao viralan na društvenim mrežama, dijelom i zbog njegovog sistema nominovanja: Jednom kada je osoba završi izazov, nominuje i druge pojedince da ga ispune. Ako nominirani odluči da to ne učini ili ne završi izazov u roku od 24 sata, mogli su odustati putem dobrotvorne novčane donacije.
Uspjehu ovoga izazova pomogla je niska granica za učestvovanje, vrijednost zabave (samostalni videozapisi koji su obično bili duži od minute) i ujedno učestvovanje slavnih osoba u istom.
Arapsko proljeće
Početkom 2010. u Tunisu je zabilježen niz protesta, pobuna i oružanih pobuna, koje su se brzo proširile sjevernom Afrikom i Bliskim istokom. Revolucije su imale za cilj sklanjanje represivnih režima i nizak životni standard.
„Arapsko proljeće“ zabilježilo je mlade prosvjednike koji su izašli na ulice, koristeći se društvenim mrežama za organiziranje, stvaranje svijesti o političkim pitanjima i dokumentovanje iskustva na terenu. Korištenje društvenih medija u političkim pobunama, dokumentovanje nasilja, ostvarivanje slobode govora i stvaranje prostora za građanski angažman ojačalo je važnost i značaj građana.
Studije o protestima Arapskog proljeća raspravljaju o upotrebi društvenih medija u tim događajima i njihovim efektima na interno stanovništvo uključenih zemalja, kao i globalnoj svijesti koju je građansko novinarstvo stvorilo dijeljenjem postova, fotografija i video zapisa. Facebook stranice i grupe stvorile su prostore za okupljanje i izgradnju zajednica, razmjenu priča i informacija na terenu i organizaciju za proteste u stvarnom vremenu. Studije su otkrile da iako su društveni mediji pomogli u pokretanju mnogih protesta putem online mobilizacije, njihov najveći uticaj bio je “djelovanje više kao megafon nego kao okupljanje.”
Širenje informacija dijeljenjem lokalnih samoniklih vijesti koje su se prevodile u masovne i međunarodne medije dovelo je probleme i događaje u globalnu raspravu. To je rezultiralo međunarodnim pritiskom protiv nasilnih reakcija autokratskih režima na prosvjednike.
Pokret Black Lives Matter
Pokret Black Lives Matter započeo je kao online zajednica koja je radila na borbi protiv rasizma i policijskog nasilja, s posebnim fokusom na Afroamerikance, koristeći hashtag #BlackLivesMatter. Korištenjem hashtaga i platformi društvenih medija, online zajednica uspjela je organizovati, mobilizirati i poboljšati svoju vidljivost, na kraju postavši organizacija s više od 40 poglavlja koja rade na podršci Afroamerikanaca.
Hashtag #BlackLivesMatter kreirao je suosnivač i strateški savjetnik Patrisse Khan-Cullors nadahnućem iz ljubavnog pisma koje je suosnivačica Alicia Garza napisala Afroamerikancima, nakon ubistva Trayvona Martina. Prema istraživačkom centru Pew, hashtag #BlackLivesMatter korišten je gotovo 30 miliona puta na Twitteru (u prosjeku 17 002 puta po danu) od prve upotrebe u julu 2013. do datuma završetka istraživanja 1. maja 2018. godine. Hashtag je polako dobivao početni zamah, ali je od tada rezultirao svakodnevnom upotrebom.
Hashtag se sve više koristi tokom događaja poput protesta, demonstracija, govora i nacionalnih rasprava ili kao odgovor na vijesti koje pogađaju afroameričku zajednicu. Daljnji podaci studije Pew Research Center pokazuju da se hashtag obično koristio za raspravu o odnosu između afroameričke zajednice i kobniih policijski susreta u nasilnim djelima, u radu policije i provođenju zakona, radu političara i političkih stranaka, pitanju rase i rasne diskriminacije, raznih protesta i aktivističkih događaja.
Korištenje društvenih medija i alata poput hashtagova ohrabrilo je razmjenu informacija, pomoglo širenju svijesti i obezbijedilo je online prostor za zajednicu Black Lives Matter.
#LoveWins
Odlukuom američkog Vrhovnog suda iz 2015. godine o legalizaciji brakova između istospolnih parova proslavili su mnogi ljudi na mnogim platformama. Kampanja za ljudska prava (HRC) radila je tokom cijele godine do donošenja odluke Vrhovnog suda digitalnim marketinškim kampanjama, stvarajući izvorni sadržaj i jezik o ljubavnim, predanim istospolnim parovima koji će voditi narativ o ravnopravnosti brakova.
Pobjedom na sudu, rad HRC-a oko #LoveWins ostvaren je u punoj mjeri putem društvenih mreža, promovišući dijeljenje poruka i fotografija u znak podrške pobjedi, uključujući i #LoveWins hashtag. Online kampanja uspjela je sa 97 592 956 podijeljenih utisaka na najnovije vijesti objavljene na Facebooku s HRC, a #LoveWins globalno je u trendu tokom dana sa 7 miliona tweetova i 1,4 miliona fotografija na Instagramu. U ovoj kampanji su učestvovale i poznate ličnosti poput predsjednika Baracka Obame, Hillary Clinton, Taylor Swift i mnogih kompanija i korporacija od velikih do malih.
#MeToo
Pokret Me Too (ili pokret Ja također) izvor je solidarnosti za žene svih sredina koje su doživjele seksualno uznemiravanje. Pokret se fokusira na iskustva preživjelih seksualnog nasilja iz svih sfera života. Pričajući i dijeleći priče, oni koji se uključe u pokret nadaju se da će pokazati koliko se često dešava seksualno uznemiravanje.
Pokret Me Too nastao je 2006. godine, ali u mainstream je stigao 2017. godine kada su se brojne glumice visokog profila otvorile o svojim iskustvima seksualnog uznemiravanja u filmskoj industriji i počele dijeliti hashtag #MeToo.
Popularizacija teme potaknula je razumijevanje pokreta Me Too, seksualnog uznemiravanja i napadana žene i djevojke, nadajući se smanjenju tolerancije na nasilna ponašanja i povećanju podrške žrtvama.
Occupy Wall Street
Okupiraj Wall Street moderan je primjer osnovnog političkog pokreta – akcije moći mase. Pokret “Okupiraj” djelovao je iz organizacije s donjeg nivoa bez službenog vođe, ali s razmišljanjem da su svi pojedinci vođe. Ovi protesti trajali su više sedmica, izazivajući pojave na nacionalnom nivou i širom svijeta korištenjem društvenih medija.
Svaka lokacija pokreta uspostavila bi svoj vlastiti set organizacionih praksi, koristeći virtuelne, kao i konkretne prostore, te nastojeći revidirati prijedloge sve dok ih devet desetina učesnika ne odobri. Fenomen koji je stvorio Occupy Wall Street oslanjao se na sposobnost društvenih mreža da podstaknu jedinstveno kolektivno učešće.
Kako društveni mediji mogu promovisati socijalnu pravdu
Korištenje društvenih medija za podizanje svijesti i pojedinačnih glasova i priča, izgradnju i jačanje odnosa stvara prostor organizacijama, aktivistima i građanima da traže pravdu.
Koordiniranje odgovora zajednice
Kao što je otkriveno pokretima poput #BlackLivesMatter i #MeToo, društveni mediji imaju priliku stvoriti online prostore u kojima se ljudi okupljaju i pronalaze podršku. Primjeri poput Arapskog proljeća i Okupirajmo Wall Street pokazuju globalni efekt koji se može dogoditi online razmjenom ideja, poput masovnih skupova koji stvaraju jedinstvo za svrhu.
Platformiranje proživljenih iskustava
Mnogi uzroci socijalne pravde proizvode rad na izgradnji jednakosti za manjine i nedovoljno zastupljene pojedince i grupe u društvu. Priče i borbe manjina često nisu dobro poznate ili objavljene, ali društveni mediji mogu pružiti platformu za njihovo pojačavanje i dijeljenje s potencijalno milionima ljudi širom svijeta. Ova izloženost pomaže dijeljenju proživljenih iskustava o rasnom nasilju, seksualnom uznemiravanju i drugim oblicima ugnjetavanja direktno prema onima kome treba od strane onih koji su nedovoljno zastupljeni.
Promovisanje i planiranje događaja
Kao što se vidi kod Occupy Wall Street, Arapskog proljeća i pokreta Black Lives Matter, društveni mediji mogu stvoriti svijest javnosti o problemima u ime socijalne pravde. Sposobnost dosezanja veće publike razmjenom informacija omogućava zajednicama da se organizuju u stvarnom svijetu oko zajedničkog cilja. Politička aktivistička grupa MoveOn planira i organizuje brze odgovore na stvarne postupke u „Događajima brzog odgovora“. MoveOn odmah stavljaju u javni prostor dostupne informacije koje mogu pokrenuti niz protesta s jedinstvenim zahtjevima do 17 sati. sljedeći dan nakon događaja ili poslije političkih događaja.
Dijeljenje slika i video zapisa
Društveni mediji se također mogu koristiti kao alat ne samo za organizovanje velikih protesta, već i za njihovo dokumentovanje. Gotovo svaki društveni pokret u modernom svijetu dokumentovan je putem društvenih mreža, a novinske kuće često skeniraju web lokacije poput Twittera kako bi pronašle nove informacije ili evokativne slike trenutnih događaja.
Jedan od visoko publiciranih primjera su hongkonški protesti 2019. godine, u kojima su prosvjednici koristili društvene mreže za dijeljenje slika i video zapisa događaja dok se događaju, boreći se za javno i globalno mišljenje o prodemokratskom pokretu.
Pojačavanje signala
Iako društveni mediji pružaju mogućnost glasnijeg glasa pojedinca, u mnogim se slučajevima taj glas i dalje može izgubiti u buci interneta. Potrebna je zajednica koja koristi funkciju dijeljenja kako bi stekla privlačnost za post, omogućavajući mu da se proširi na mnogo širu publiku. Ovaj proces pojačavanja signala događa se kada kolege korisnici društvenih mreža podijele jednu poruku. Kada se dobro završi, pojačavanje signala može prouzrokovati da sadržaj postane viralan.
Iskoristite studente i mlade ljude
Mladi se češće koriste društvenim mrežama nego njihove starije generacije, a trend upotrebe statistički je nepromijenjen od 2018. godine, pokazalo je istraživanje Pew Research Centra. Analiza upotrebe platformi pokazuje da je Facebook najčešće korištena platforma među demografskim grupama, s oko 70% odraslih koji kažu da je koriste, ali da Instagram i Snapchat imaju posebno snažnu ulogu među mladima. Istraživanje dalje pokazuje da otprilike tri četvrtine korisnika Facebooka posjeti stranicu svakodnevno, dok 80% mladih koristi Snapchat i Instagram ne samo svakodnevno, već više puta dnevno.
Uz dostupnu pažnju studenata u fakultetskom uzrastu i želju studenata za „uzimanjem perspektive u svoje ruke“ u iskustvu visokog obrazovanja, fakultetske generacije su plodno tlo za ciljanu publiku pokretanja ciljeva i kretanja socijalne pravde.
Postoji mnogo načina za korištenje društvenih medija za umrežavanje, olakšavanje svijesti i izgradnju online razgovora, ali također je važno biti svjestan da fakulteti i poslodavci također posmatraju online prostor. Učesnici bi uvijek trebali biti svjesni bontona i profesionalnosti, što također može dati vjerodostojnost razgovoru ili pokretu.
Najbolje strategije društvenih medija za neprofitne organizacije
I za neprofitne organizacije i za organizatore socijalne pravde, društveni mediji mogu biti moćan resurs za razmjenu informacija i priča, izgradnju razgovora oko problema. Stupanje u kontakt i stvaranje publike može biti od koristi misiji organizacije.
Prikupljanje sredstava
Kampanja prikupljanja sredstava putem društvenih medija obično radi na iskorištavanju raznolikosti publike i usmjeravanju pažnje na jedan usredotočeni cilj. Sve se dešava na prikupljanju manjih donacija iz šireg fonda, poboljšavajući svijest, što može dovesti do više donacija. Korištenje poziva na akciju može povećati napore za prikupljanje sredstava. Društveni mediji pružaju platformu za širenje informacija o dobrotvornim donacijama i zajednicama, razmjenu priča i povezivanje s donatorima.
Prikupljanje sredstava putem društvenih medija najbolje je uraditi sa strateškim planom koji implementira ne samo cilj, već i strategiju kako doći do njega. Širenjem tehnologije u dizajn i medije, imati nekoga u timu s diplomom digitalnih medija možda će biti ključ za osmišljavanje kampanje: spajanje tehnologije i dizajna u estetiku koja će povećati priliku za dijeljenje i masovnu komunikaciju.
Partnerstvo sa uticajnim društvenim mrežama
Partnerstvo sa uticajnim društvenim mrežama koje imaju dovoljno sljedbenika može da utiče na javnost i može uveliko potaknuti poruku. Pojedinac sa većom publikom koji zauzima stav o nekom pitanju ili promoviše cilj može pomoći u dosezanju demografskih kategorija ciljnih donatora kako bi se povećala svijest javnosti i percepcija neprofitne organizacije.
Promovisanje događaja
Promovisanje događaja može izgraditi angažman zajednice oko neke teme, kao što su protesti i mitinzi, događaji za prikupljanje sredstava, obrazovni ili informativni događaji. Promovisanje događaja putem društvenih mreža pruža priliku za privlačenje pažnje i pozivanje svih sljedbenika – kao i potencijal da se dopre do publike svakog korisnika. Korištenje Facebooka kao platforme za plasiranje događaja također, može pomoći u pripremi davanjem procjene broja onih koji prisustvuju.
Dijeljenje priča
Dijeljenje priča više je od pružanja informacija; također pruža priliku da prikaže situacije velike potrebe ili uspjeha u pokretu. Osiguravanje prostora za pripovijedanje može dati do znanja publici da još ima posla – ali i da to čini razliku. Pored podizanja svijesti, ove priče mogu potaknuti kontinuiranu podršku trajnim naporima neprofitne organizacije ili kampanje.
Razvijanje svijesti
Za neprofitne organizacije i kampanje socijalne pravde, upotreba društvenih medija može proširiti svijest o misiji, potrebama, a ponekad čak i o postojanju problema. Društveni mediji mogu stvoriti platformu za razmjenu priča, pripovijesti i fotografija, pružajući činjenice i podatke na potrošni način, što angažuje publiku pomažući joj da razumije. Rad na razvijanju svijesti pomaže u izgradnji zajednice oko problema. Društveni mediji i umrežavanje mogu se raditi fokusirano i predano, ali brzinom kojom se tehnologija i komunikacija nastavljaju razvijati, pomoć stručnjaka koji ima diplomu strateške komunikacije ili stručnog znanja može drastično poboljšati postizanje opipljivih ciljeva rasta i svijesti za kampanju ili neprofitnu organizaciju.
Preuzeto sa linka
Leave a Reply