Zaštita porodice i djece

Nadležnost Centra za socijalni rad u oblasti zaštite braka porodice i djece definisana je po sljedećoj oblasti:

• Posredovanje
• Usvojenje
• Starateljstvo
• Izdržavanje
• Hraniteljstvo 

Posredovanje

Prije pokretanja postupka za razvod braka bračni partneri ili oba bračna partnera koji imaju djecu nad kojim ostvaruju roditeljsko staranje dužni su podnijeti zahtjev za posredovanje fizičkom ili pravnom licu ovlaštenom za posredovanje.

Ukoliko se zahtjev za posredovanje podnese Centru za socijalni rad, Centar je dužan da u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva pozove oba bračna partnera da prustupe i učestvuju u postupku posredovanja. Svrha posredovanja je između ostalog otklanjanje uzroka koji su doveli do poremećaja bračnih odnosa, sporazum o tome sa kim će živjeti njihova maloljetna djeca nad kojim se ostvaruje roditeljsko staranje, o odnosima djece sa rodiljeljem sa kojim neće živjeti, o njihovom izdržavanju, o ostalim sadžajima rodiljeskog staranja. O posredovanju se sačinjava zapisnik i dostavlja bračnim partnerima. Tužba za razvod braka se može podnijeti samo pod uslovom da je prethodno okončan postupak posredovanja i da je uz tužbu priložen zapisnik o posredovanju.

Usvojenje

Šta je usvojenje?

Usvojenje je poseban oblik porodično-pravne zaštite djece bez roditelja ili bez odgovarajućeg roditeljskog staranja kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodnički odnos.Usvojenje se može zasnovati kao nepotpuno i potpuno.

Koja se djeca mogu usvojiti?

Usvojiti se mogu djeca bez roditelja ili bez odgovarajućeg roditeljskog staranja.

Ko može usvojiti?

Usvojiti može osoba kojoj: nije oduzeto roditeljsko staranje, nije ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost, nije kažnjavana i nije pod istragom, neboluje od bilo kakvih oboljenja koja se može odraziti na život i zdravlje djeteta i sl., a pod uslovom da pruža dovoljno jemstva da će pravilno ostvarivati roditeljsko staranje.

Šta je potrebno za usvojenje?

Da bi se pokrenuo postupak usvojenje, potencijalni usvojitelji, odnosno zainteresovane osobe, podnose zahtjev za usvojenje centrima za socijalni rad.

Koji je postupak usvojenja?

Organ starateljstva na osnovu priloženih, odnosno po službenoj dužnosti pribavljenih dokaza utvrđuje da li su ispunjeni uvjeti za zasnivanje usvojenja djeteta propisani Porodičnim zakonom.

Adaptacioni period

Prije donošenja rješenja o zasnivanju usvojenja organ starateljstva će bez naknade smjestit dijete u porodicu budućih usvojilaca na period od šest mjeseci.

Usvojenje se može zasnovati kao nepotpuno i potpuno.

Nepotpuno se može usvojiti dijete do navršene 18. godine života. Nepotpuno mogu usvojiti bračni partneri zajednički, jedan bračni partner uz pristanak drugog i maćeha ili očuh djeteta koje se usvaja. Također, osobe koje nisu u braku i vanbračni partneri koji žive u vanbračnoj zajednici najmanje 5 godina, mogu nepotpuno usvojiti ako za to postoje naročito opravdani razlozi. Zasnivanjem nepotpunog usvojenje nastaju prava i dužnosti između usvojitelja i usvojenika iste kao i između roditelja i djece. Nepotpunim usvojenjem ne prestaju prava i dužnosti usvojenika i roditelja i srodnika. Ovo usvojenje je moguće raskinuti ukoliko se utvrdi da za to postoje opravdani interesi maloljetnog usvojenika.

Potpuno se može usvojiti dijete do navršene desete godine života. Potpuno usvojiti dijete mogu bračni partneri zajednički, te maćeha ili očuh djeteta koje se usvaja. Ukoliko vanbračni partneri žive najmanje pet godina u vanbračnoj zajednici mogu potpuno usvojiti dijete.

Koja se djeca mogu usvojiti?

Usvojiti se mogu djeca bez roditelja ili bez odgovarajućeg roditeljskog staranja. Djetetom bez roditeljskog staranja smatra se dijete čiji su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili su nepoznatog boravišta duže od tri mjeseca, čijim roditeljima je oduzeto roditeljsko staranje, čiji roditelji nisu stekli poslovnu sposobnost, ili im je ona oduzeta ili ograničena i čiji su roditelji odsutni, spriječeni ili nesposobni redovno starati se o svom djetetu, a nisu povjerili njegovo čuvanje i odgoj osobi za koju je organ starateljstva utvrdio da ispunjava uvjete za staratelja.

Ko može usvojiti?

Usvojiti može osoba kojoj: nije oduzeto roditeljsko staranje, nije ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost, nije kažnjavana i nije pod istragom, neboluje od bilo kakvih oboljenja koja se može odraziti na život i zdravlje djeteta i sl., a pod uslovom da pruža dovoljno jemstva da će pravilno ostvarivati roditeljsko staranje. Usvojilac je državljanin Bosne i Hercegovine, to također može biti i strani državljanin ukoliko je usvojenje u najboljem interesu djeteta i ako dijete ne može biti usvojeno u Bosni Hercegovini. Za ovakvo usvojenje potrebno je prethodno odobrenje Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Usvojilac može biti samo osoba koja je u životnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina.

Šta je potrebno za usvojenje

Da bi se pokrenuo postupak usvojenje, potencijalni usvojitelji, odnosno zainteresovane osobe, podnose zahtjev za usvojenje centrima za socijalni rad. Stručni tim Centra provodi postupak utvrđivanja podobnosti podnosioca zahtjeva za usvojenje. Utvrđivanje podobnosti predpostalja njihovu obradu koju prati stučno mišljenje sačinjeno od strane psihologa, pedagoga, socijalnog radnika i po potrebi drugih stučnjaka.

Na temelju sačinjenih mišljenja stručni tim donosi zaključak o podobnosti, odnosno nepodobnosti podnosioca zahtjeva za usvojenje. Ukoliko se radi o usvojiocima stranim državljanima, sastavni dio stručnog mišljenja su i prilozi kojima se dokazuje da dijete nije moglo biti usvojeno u BiH i da je usovjenje od strane stranih državljana u najboljem interesu djeteta.

Pored stručnih mišljenja i zaključka stručnog tima potencijalni usvojioci prilažu sljedeće dokumentaciju:

• Izvod iz matične knjige rođenih
• Izvod iz maštične knjige vjenčanih (za osobe koje su u braku)
• Uvjerenje o državljanstvu
• Ljekarska uvjerenja
• Uvjerenje o nekažnjavanju
• Uvjerenje da nije pod istragom
• Uvjerenje da nije oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost
• Uvjerenje da nije oduzeto ili ograničeno roditeljsko staranje
• Dokazi o imovini i prihodima

Koji je postupak usvojenja?

Organ starateljstva na osnovu priloženih, odnosno po službenoj dužnosti pribavljenih dokaza utvrđuje da li su ispunjeni uvjeti za zasnivanje usvojenja djeteta propisani Porodičnim zakonom. Organ starateljstva po službenoj dužnosti pribavlja mišljenje o podobnosti osobe koja želi usvojiti dijete od organa starateljstva njenog prebivališta, kao i od porodičnog savjetovališta i drugih odgovarajućih organizacija i stručnjaka (socijalni radnik, psiholog, ljekar, pedagog i dr.). 

U postupku zasnivanja usvojenja roditelj djeteta, bračni partner osobe koja namjerava usvojiti dijete i dijete daju svoj pristanak za usvojenje pred organom starateljstva koji vodi postupak ili organom starateljstva svog prebivališta, odnosno boravišta. Dijete svoj pristanak na usvojenje daje bez prisustva roditelja i osoba koje ga žele usvojiti. Roditelj svoj pristanak na usvojenje može dati i prije pokretanja postupka zasnivanja usvojenja, ali tek kad dijete navrši tri mjeseca života.

Organ starateljstva obavezan je upoznati roditelja sa pravnim posljedicama njegovog pristanka i usvojenja prije nego on da pristanak na usvojenje. Roditelj može odustati od pristanka na usvojenje u roku od 30 dana od potpisivanja zapisnika. Organ starateljstva obavezan je upozoriti usvojioce na obavezu da dijete do njegove sedme godine upoznaju da je usvojeno. U postupku zasnivanja usvojenja organ starateljstva upoznat će roditelje djeteta, usvojioce i dijete starije od 10 godina sa pravnim posljedicama usvojenja.

Adaptacioni period

Prije donošenja rješenja o zasnivanju usvojenja organ starateljstva će bez naknade smjestit dijete u porodicu budućih usvojilaca na period od šest mjeseci. Ovaj period se naziva adaptacionim periodom u kojem će dijete će biti pod osobnim nadzorom organa starateljstva kako bi se utvrdilo da li je usvojenje u njegovom najboljem interesu. Po isteku ovog perioda, organ starateljstva donosi rješenje o zasnivanju usvojenja koje odmah dostavlja nadležnom matičaru radi upisa u matičnu knjigu rođenih.

Podaci koje organ starateljstva vodi o usvojenju su službena tajna. Uvid u spise predmeta o usvojenju dopustit će se punoljetnom usvojeniku, usvojiocu i roditelju djeteta.

Starateljstvo

Starateljstvo je oblik zaštite maloljetnih osoba bez roditeljskog staranja i punoljetnih osoba koje nisu sposobne, ili koje nisu u mogućnosti starati se o sebi, svojim pravima interesima i obavezama.

Svrha starateljstva je zamjena roditeljskog staranja, odnosno zaštita interesa punoljetnih osoba, naročito njihovim liječenjem i osposobljavanjem za samostalan život i rad.

Centar za socijalni rad kome su povjereni poslovi organa starateljstva te poslove vrši putem imenovanog staratelja ili neposredno putem stručne osobe.

Staratelj je dužan svjestno se starati o ličnosti, pravima, obavezama i interesima štićenika i upravljati njegovom imovinom, pri čemu je dužan cijeniti mišljenje štićenika koji je sposoban shvatiti o čemu se radi. 

Starateljstvo nad maloljentim osobama

Pod starateljstvo stavljaju se malodobne osobe: čiji su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili nepoznatog boravišta duže od 3 mjeseca, čijim roditeljima je oduzeto roditeljsko staranje, čiji roditelji nisu stekli poslovnu sposobnost ili im je ona oduzeta ili ograničena, čiji su roditelji odsutni, spriječeni ili nesposobni redovno se starati o svom djetetu, a nisu povjerili njegovo čuvanje i odgoj osobi za koju je organ starateljstva utvrdio da ispunjava uvjete starateljstva.

Starateljstvo nad punoljetnim osobama

Punoljetnoj osobi koja zbog duševne bolesti, zaostalog duševnog razvoja ili prekomjernog uživanja alkohola ili opojnih droga, senilnosti ili drugih uzroka nije sposobna sama brinuti se o svojim pravima i interesima, oduzima se poslovna sposobnost. Odluku o oduzimanju poslovne sposobnosti donosi Sud i istu dostavlja Centru za socijalni rad koji je dužan u roku od 30 dana od dana prijema odluke osobu koju je oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost staviti pod starateljstvom. 

Starateljstvo za posebne slučajeve

Centar za socijalni rad (organ starateljstva) imenuje posebnog staratelja za pojedine poslove ili određenu vrstu poslova osobi čije je prebivalište ili boravište nepozanto, a koja nema zastupnika, nepoznatom vlasniku imovine kada je potrebno da se neko o toj imovini stara, kao i u drugim slučajevima kada je to potrebno radi zaštite prava i interesa određene osobe.

Poseban staratelj imenuje se djetetu: u postupku osporavanja materinstva i očinstva, u postupku oduzimanju roditelju prava da živi sa djetetom i oduzimanja roditeljskog staranja, za vođenje spora i za zaključenje pojedinih pravnih poslova između njega i njegovih roditelja, kao i u drugim slučajevima kada su njihovi interesi u suprotnosti i kada je to propisano zakonom.

Izdržavanje

Međusobno izdržavanje bračnih i vanbračnih partnera, roditelja i djece i drugih srodnika, njihova je dužnost i pravo, kada je to predviđeno zakonom.

Roditelji su dužni izdržavati maloljetno dijete i u izvršavanju te obaveze moraju iskoristiti sve svoje mogućnosti i sposobnosti.

Punoljetno dijete dužno je izdržavati svog roditelja koji je nesposoban za rad i ne može se zaposliti , a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine.

Ukupan iznos sredstava potrebnih za izdržavanje utvrđuje Sud.

Centar za socijalni rad (organ starateljstva) u ime maloljentog djeteta može pokrenuti postupak za povećanje izdržavanja ako roditelj sa kojim dijete živi bez opravdanih razloga ne koristi to pravo. Ako roditelj ne traži izvršenje odluke o izdržavanju, Centar za socijalni rad (organ starateljstva) može u ime malodobnog djeteta podnijeti prijedlog za izvršenje.

Centar za socijalni rad na zahtjev Suda pribavlja sve podatke od značaja za donošenje odluke o izdržavanju malodobnog djeteta.

Centar za socijalni rad vodi evidenciju odluka i sporazuma o izdržavanju. Centar za socijlani rad provjerava ispunjavanje obaveza izdržavanja djeteta i pokreće postupke u ime malodobnog djeteta ako utvrdi da se obaveze izdržavanja ne ispunjava, odnosno ne ispunjava u potpunosti.

Hraniteljstvo

Hraniteljstvo je usluga socijalne zaštite, kojom se djeci i odraslim licima koja/e su privremeno ili trajno lišena roditeljskog, odnosno porodičnog staranja, omogućava  zaštita u porodičnom okruženju.

Djeca i odrasla lica u hraniteljstvu ostaju do prestanka razloga zbog kojih su smještena.

Najčešći razlozi smještaja djeteta u hraniteljsku porodicu su: napuštanje djeteta od strane roditelja, grubo zanemarivanje, zapuštanje i zlostavljanje djece od strane njihovih roditelja, spriječenost roditelja da brinu o djeci zbog bolesti, smrt roditelja, te druge situacije u kojima je potrebno zbrinuti dijete u hraniteljsku porodicu.

Odrasle, starije, nemoćne i napuštene osobe, ovisne o pomoći i njezi drugih osoba, osobe koje su zbog elementarnih nepogoda ostale bez vlastitog doma, žrtve nasilja i osobe sa invaliditetom o kojima se do smrti starao roditelj, a o kojima se nema ko nastaviti starati, smještaju se u hraniteljsku porodicu.

JU “Kantonalni centar za socijalni rad” je nadležna institucija za provođenje postupka smještaja djeteta i odrasle osobe u hraniteljsku porodicu.

Ko može postati hranitelj?

Hranitelj može postati samac ili bračni/vanbračni par a koji je/su

• Državljani BiH, (izuzetak strani državljanin sa stalnim boravkom u FBiH, ako Stručni tim Centra procijeni da je to u najboljem interesu hranjenika i ako na to da saglasnost Federalnog ministarstva rada i socijalne politike)
• Punoljetan/ni
• Ima/ju prebivalište u FBiH
• Poslovno sposoban/i
• Zdravstveno sposoban/i
• Ima/ju najmanje SSS (izuzetak niži stepen obrazovanja, ako Stručni tim Centra procijeni da je to u najboljem interesu hranjenika)
• izmirio/li poreske obaveze
• Ima/ju kompetencije za zaštitu, čuvanje, njegu, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba djeteta/ odrasle osobe prema stručnoj procjeni Centra
• Ima/ju stambene i materijalne uvjete za obavljanje hraniteljstva

Ostvaruju mjesečne prihode  po članu domaćinstva u posljednja tri mjeseca u iznosu od najmanje 15% prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH, a hranitelj-samac 50% istog iznosa( prihodi se ne odnose na srodničke hraniteljske porodice)

 Hranitelj ne može postati samac, bračni/vanbračni par kod kojeg/ih su evidentirani:

• Poremećeni bračni i porodični odnosi
• Kome je izrečena mjera porodično-pravne zaštite
• Koji je zaključio Ugovor o doživotnom izdržavanju sa hranjenikom
• Kod koga je evidentirano društveno neprihvatljivo ponašanje
• Kod koga je evidentirana bolest ili je evidentirana bolest kod nekoga od njegovih članova porodice, uslijed koje bi moglo biti ugroženo zdravlje ili drugi interesi hranjenika
• Protiv kojeg/ih vodi krivični postupak ili mu/im je izrečena kazna zatvora pravomoćnom sudskom presudom, novčana kazna ili uslovna osuda za krivično djelo K.Z. Federacije BiH ili K.Z. BiH, ili je izrečena neka od zaštitnih mjera prema učiniocu nasilja u porodici (Centar po službenoj dužnosti prikuplja ove dokaze)
• Ukoliko hranitelj ima više od dvoje djece mlađe od 15 godina, izuzev ako se radi o srodničkoj hraniteljskoj porodici
• Dobna razlika između hranitelja i hranjenika ne može biti manja od 25 i veća od 50 godina života (izuzetno razlika može biti manja ili veća ukoliko Stručni  tim procijeni da je to u najboljem interesu djeteta)
• Hranitelj ne može biti osoba mlađa od 25 i starija od 65 godina života (izuzev kod srodničkog hraniteljstva ili ako Stručni tim Centra prosijeni da je to u najboljem interesu hranjenika)”

Kako se postaje hranitelj?

• Svako lice koje želi biti hranitelj podnosi prijavu na obrascu, propisanom od strane Federalnog ministra rada i socijalne politike. Obrazac je dostupan na; web stranici JU „Kantonalni centar za socijalni rad“ (www.kcsr.ba), u prostorijama Centra, u  Službama socijalne zaštite i Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike,

• Nakon podnesenog zahtjeva Stručni tim Centra, vrši  stručnu procjenu podobnosti za obavljanje hraniteljstva,
• Potencijalni hranitelj/i se uključuju u edukaciju hranitelja (kojoj obavezno prisustvuje bračni ili vanbračni partner, ukoliko zahtjev ne podnosi samac),
• Nakon stručne procjene, edukacije i kompletiranja potrebne dokumentacije donosi se rješenje o ispunjavanju uslova, odnosno podobnosti za obavljanje hraniteljstva,
• Podaci o hraniteljima se unose u registar hranitelja
• Prije smještaja djeteta u hraniteljsku porodicu Centar pribavlja saglasnost ministarstva u pogledu naknade za rad hranitelja i naknade za izdržavanje hranjenika, nakon čega se hranjenik  smješta u hraniteljsku porodicu.

Jedinstvena visina davanja u 2019.godine na ime mjesečne naknade za izdržavanje hranjenika i mjesečne naknade hranitelju po jednom hranjeniku iznosi:

• Mjesečna naknada hranitelju po jednom djetetu iznosi 172,00 KM, a naknada za izdržavanje djeteta 304,00 KM, što ukupno iznosi 476,00 KM;
• Mjesečna naknada hranitelju za dvoje djece iznosi 379,80 KM, a naknada za izdržavanje djeteta 608,00 KM, što ukupno iznosi 987,80 KM;
• Mjesečna naknada hranitelja za troje djece iznosi 566,00 KM, a naknada za Izdržavanje djeteta 912,00 KM, što ukupno iznosi 1.478,00 KM.

Dokumenti potrebni za priznavanje statusa hranitelja, a koje prilaže hranitelj

Uz zahtjev na propisanom obrascu prilaže se sljedeća dokumentacija za sve članove domaćinstva/porodice hranitelja:

• Ovjerena kopija lične karte
• Uvjerenje o državljanstvu
• CIPS-ova prijavnica prebivališta
• Kućna lista
• Izvod iz matične knjige rođenih
• Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti (Općinski sud u Sarajevu)
• Uvjerenje da nije oduzeto, odnosno ograničeno roditeljsko staranje (Općinski sud u Sarajevu)
• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti
• Dokaz o završenoj srednjoj školi –SSS
• Uvjerenje o izmirenim poreskim obavezama
• Dokazi o materijalnim prihodima porodice (ostvareni prihodi u posljednja tri mjeseca)
• Dokaz o stambenom statusu (posjedovni list, ZK izvadak, ugovor o podstanarstvu isl.)
• Izjava da nemaju zaključen ugovor o doživotnom izdržavanju sa hranjenikom 

Dokumenti koje pribavlja Služba socijalne zaštite po službenoj dužnosti

• Dokaz da se protiv hranitelja ili drugog člana hraniteljske porodice ne vodi krivični postupak, odnosno da je hranitelju ili drugom članu hraniteljske porodice pravomoćnom sudskom presudom izrečena kazna zatvora, novčana kazna ili određena uslovna osuda za krivično djelo propisano Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine ili Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, ili im je izrečena neka od zaštitnih mjera u skladu sa  Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici u Federaciji Bosne o Hercegovine odnosno Zakonu o zaštiti od nasilja u RS
• Dokaz da u porodici nisu poremećeni porodični odnosi (MUP, uvid u evidenciju i dokumentaciju Službe socijalne zaštite, socioanamnestička obrada, izlazak na teren na adresu radi vršenja uvida u stambene i porodične prilike, kao i prikupljane drugih informacija na temelju kojih se da zaključiti da nisu poremećeni bračni i porodični odnosi)
• Dokazi da hranitelju i članovima porodice nije izrečena mjera – porodično pravne zaštite u pogledu ličnih prava djeteta (uvid u dokumentaciju Službe socijalne zaštite)
• Dokazi da hranitelj i članovi porodice ne ispoljavaju društveno neprihvatljivo ponašanje u smislu važećeg zakona iz oblasti socijalne zaštite.
• Ostale dokaze će Služba socijalne zaštite pribaviti po službenoj dužnosti u skladu sa obavezom iz čl. 134. stav (3) i 135. stav (2) Zakona o upravnom postupku, kao i druge dokaze po ocjeni voditelja postupka neophodne za utvrđivanje ispunjenosti uslova za ostvarivanje prava.

Dodatne napomene:

• Hraniteljstvo može biti prema statusu, srodničko ili nesrodničko, a prema potrebama hranjenika: tradicionalno, hitno, povremeno i specijalizirano
• Naknada za rad hranitelja i naknada za izdržavanje hranjenika zavisi od prihoda i imovine hranjenika i prihoda lica koja su obavezna da ih izdržavaju

kcsr.ba