Socijalna pravda je najjednostavnije rečeno pružanje jednakih mogućnosti svakoj osobi u društvu. Teoretski gledano socijalna pravda uključuje skup principa, postupaka i odnosa zasnovanih na pojmovima jednakosti i pravednosti. Socijalna pravda je važna podloga za orijentaciju i praksi koje traže uklanjanje kulturnih i društvenih nejednakosti kao što su rasizam, seksizam, heteroseksizam, siromaštvo.Živimo li u društvu gdje se praktikuje socijalna pravda? Da li uopće znamo šta ona podrazumijeva? Da li radimo na tome da mlade osobe od ranog odgoja usvajaju vrijednosti socijalne pravde?
Značenja socijalne pravde su dalekosežna i dvosmislena; prijevod u konkretnu praksu prepun je izazova. Politički teoretičari, filozofi i socijalni radnici podjednako su istražili što znači biti u “pravom odnosu” između i među osobama, zajednicama, državama i narodima. Kao što je istraživač Patrick McCormick rekao, “Ne postoji čak ni dogovor o tome je li sloboda, jednakost, solidarnost ili opće dobro glavni kamen temeljac na kojem se mora graditi „zgrada“ pravde.”
Neki smisao socijalne pravde smatraju u pogledu napetosti između slobode pojedinca i općeg društvenog dobra, tvrdeći da se socijalna pravda promoviše do one mjere da možemo promovisati kolektivno dobro bez kršenja osnovnih sloboda pojedinca. Neki tvrde da socijalna pravda odražava koncept pravednosti u dodjeli temeljnih prava i dužnosti, ekonomskih prilika i socijalnih uslova.
Svaka osoba ima isti neodredivi zahtjev za potpuno adekvatnom šemom jednakih osnovnih sloboda, koji je kompatibilan sa istom šemom sloboda za sve.
Izučavanjem i definisanjem pravde bave se različite discipline poput filozofije, sociologije, političkih nauka, prava, ekonomije i psihologije. Pojam pravde u uskoj je vezi s pojmom prava, a oba koncepta imaju za opći cilj zaštitu jednakosti među ljudima, što predstavlja jedan od općih ideala u regulisanju odnosa unutar socijalne zajednice. U nekim slučajevima se «opća pravda» definiše kao zahtjev «da svako dobije ono što mu pripada» (Sociološki leksikon, 1980.), pri čemu je važno da su svi učesnici imali jednaku početnu šansu. Pojam «socijalna pravda» prvi put koristi 1840. sicilijanski svećenik Luigi Taparelli d’Azeglio (Novak, 2000.), a u centar pažnje dolazi razvojem tržišne demokracije i demokratskih sistema, te potrebom regulisanja socijalnih odnosa u državi. Socijalna pravednost osnovna socijalna vrijednost i norma koja se tiče načina na koji se resursi trebaju distribuirati u društvu i između pojedinaca (Puljiz i sur., 2000.). Socijalna država je ona država koja je na sebe preuzela garant osiguranja temeljnih egzistencijskih uslova svojih građana, a socijalna politika je sistemska djelatnost države kojom ona taj cilj nastoji ostvariti.
Socijalna pravda za cilj ima sprečavanje krajnje nejednakosti među ljudima. Po njoj bismo morali svakome pružiti temeljna materijalna i nematerijalna dobra za dostojan život, pa zato smatramo nepravednim onaj društveni poredak koji ne osigurava ispunjenje temeljnih ljudskih potreba.
U praksi se socijalna pravda jako teško mmože primjetiti. Jednostavnije je da vidimo socijalnu nepravdu. Odmah na početku treba istaći da socijalna pravda nije milosrđe, nije merhamet, već pravo svakog pojedinca na ono što zaslužuje. Svaki pojedinac u društvu ima pravo na dostojanstvo u svom životu, pa stoga ima pravo i na jednake mogućnosti za ispunjavanje svojih prava, a tragom toga na jednakost. Neki će reći da svi ljudi nisu jednako ambiciozni, odnosno da su lijeni i ne žele svojim radom zadovoljiti norme prosječnog građanina, ali kroz praksu socijalnog rada se može utvrditi da je glavni razlog za to nejenakost u pruženim mogućnostima u razvoju, od djetinjstva, i dalje.
Prvu sliku o tome šta je socijalna pravda i njena primjena dijete stiče u svojoj porodici, a kasnije kroz školovanje i socijalnizaciju razvija svoje stavove i vrijednosti. Naš obrazovni sistem bi trebao biti glavni temelj socijalne pravde. Nažalost, mladi, pa čak i djeca od najranijeg perioda uviđaju postojanje socijalne nepravde i nejednakih mogućnosti.
Kada se u društvu krene sa razvijanjem strategija za socijalnu pravednost nekako se uvijek zapne na aspektu definisanja šta ona podrazumijeva, na načinu raspodjele, mogućnostima, načinu stečenosti npr. bogatstva.
Većina država u svijetu je svojim ustavom prihvatila, potpisala i ratifikovala Konvenciju o ljudskim pravima, u koj je dostojanstvo čovjeka na pravedna život jedno od osnovnih. Zašto se onda konstantno globalno, nalazimo u situaciji, da trebamo sve više socijalne pravde i pravednosti?
Lako je odmahnuti glavom i žaliti se za sve što nije u redu sa svijetom. Ali kao što nas je Gandhi podsjetio riječima i djelima, “Vi morate biti promjena koju želite vidjeti u svijetu.”
Ljudi na cijelom svijetu, općenito, nisu zadovolji i maju mnoštvo pitanja koja su problematična, od siromaštva, preko devijantnih ponašanja, terorizma, nepismenosti.
Možda je sada vrijeme da se ujedinimo i počnemo raditi na građenju socijalne pravde – za bolju budućnost svih.
Kako možemo doprinijeti razvoju socijalne pravde?
Trebamo neprestalno govoriti o potrebi za socijalnoj pravednosti i pravi
Budite aktivni u širenju osnažujućih informacija, u svojoj porodici, sa prijateljima, putem društvenih mreža ili samo razgovorom sa kolegama na poslu. Ponekad je početak razgovora dovoljan da potakne i ostale da se pridruže. Uvijek vodite primjerom!
Više slušajte druge
Prije nego što na sav glas počnete govoriti, širiti svoju poruku, ne zaboravite uvijek biti ljubazni i otvoreni za slušanje onoga što drugi misle i osjećaju. Iako se oko svega ne možete složiti, rasprava o pitanjima potreba drugih na miran i neagresivan način pokreće dijalog i masu.
Učestvujte na skupovima
Ako nas je historija ničemu naučila, to je da je snaga u brojkama. Sve je u redu i dobro je objavljivati informacije o događaju ili demonstracijama koja je dio uzroka problema, ali ako to možete provesti, niste bolji od onih koji su odlučili šutitii. Zapamtite – ako niste dio rješenja – dio ste problema.
Pozovite svoju zajednicu
Ključno je upoznati komšije, prijatelje i one oko vas jer ne možete promovisati socijalnu pravdu na širem nivou bez zajednice. Možete naći slične poteškoće ili oklijevanja oko stvari koje se događaju u vašem okruženju i moći ćete se mobilizirati za promjene.
Volontirajte
Potrebna vam je akcija pomoći siromašnima? Aktivirajte se sami, potražite podršku osoba iz vašeg okruženja, Ne podcjenjujte snagu volontiranja – to je hrana za dušu.
Podrška lokalnim organizacijama
Postoji mnoštvo grupa koje se bore za ravnopravnost i osnovna ljudska prava za sve. Pronađite one čije poruke najviše odgovaraju vama i otkrijte kako možete podržati njihove događaje i kampanje.
Obraćajte se izabranim osobama u vašoj lokalnoj zajednici
Pišite mjesečno pismo ili mail lokalnom članu u vašoj zajednici, općinskom vijeću, parlamentu o pitanjima koja su vam važna. Poduzmite akciju da podržite određene zakonodavne inicijative ili dajte svoje mišljenje i savjet na što mislite da bi se oni trebali fokusirati.
Prigrlite raznolikost
Krećite se u različitim krugovima, zajednicama. Ukoliko ne vidite različitost u ljudima i okruženjima ne možete ni vidjeti probleme socijalne nepravde, a samim tim ne možete raditi na rješenju. Trebate upoznati druge kultute, etničke grupe kako biste ih uvažavali. Upoznajte nekoga iz druge etničke, religijske ili starosne dobi kako biste istražili svoje predrasude i stekli bolje razumijevanje problema koji ih se tiču.
Potpišite peticiju ili neku inicijativu koja vam se nudi
Svi smo bombardirani mailovima i molbama grupa u nadi da ćemo potpisati njihovu molbu ili inicijativu. Potrebno je pet minuta da potpišete svoje ime na jednom od ovih dokumenata, ali to može značiti veliku razliku za one koji pokušavaju dati vjetar u leđa svom slučaju
Radite onako kako govorite
Sjetite se da socijalna pravda počinje u kući. Nema smisla izaći i pozivati druge u zajednici da promijene svoje riječi i postupke ako niste prije pogledali svoje stajalište. Uključite svoju djecu, prijatelje ili članove porodice i informišite ih i educirajte o problemima socijalne pravde i ljudskim pravima, pomoći će im u pružanju globalnog pristupa i perspektive njihovom školskom radu i životu – imajući na umu da su oni budućnost.
Leave a Reply